{"id":36920,"date":"2022-11-24T19:52:38","date_gmt":"2022-11-24T17:52:38","guid":{"rendered":"https:\/\/fittproteam.com\/un-dijeta-rezultati-jelovnik-i-iskustva-copy\/"},"modified":"2026-01-14T15:09:38","modified_gmt":"2026-01-14T14:09:38","slug":"glikemijski-indeks-namirnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/glikemijski-indeks-namirnica\/","title":{"rendered":"\u0413\u043b\u0438\u043a\u0435\u043c\u0438\u0447\u0435\u0441\u043a\u0438\u0439 \u0438\u043d\u0434\u0435\u043a\u0441 \u043f\u0440\u043e\u0434\u0443\u043a\u0442\u043e\u0432"},"content":{"rendered":"<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160ta je glikemijski indeks?<\/h2>\n\n\n\n<p>Glikemijski indeks je skala koja rangira broj ugljenih hidrata u hrani od 0 do 100 i tako pokazuje koliko brzo \u0107e odre\u0111ena hrana da izazove skok \u0161e\u0107era u krvi. Ova skala je kreirana ranih 1980-ih od strane doktora Dejvida D\u017eenkinsa, profesora iz Kanade.<\/p>\n\n\n\n<p>Brzina kojom hrana podi\u017ee \u0161e\u0107er u krvi se rangira u odnosu na apsorpciju 50 grama \u010diste glukoze. \u010cista glukoza se koristi kao referentna hrana i ima glikemijski indeks (GI) 100.<\/p>\n\n\n\n<p>Glikemijski indeks ima podelu na 3 grupe:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>\u041d\u0438\u0437\u043a\u0438\u0439<\/strong>: 55 ili manje<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u0421\u0435\u0440\u0435\u0434\u0438\u043d\u0430<\/strong>: 56-69<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u0412\u044b\u0441\u043e\u043a\u0438\u0439<\/strong>: 70 ili vi\u0161e<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Treba \u010de\u0161\u0107e jesti hranu koja ima nizak glikemijski indeks. Ova hrana se sporo vari i apsorbuje u organizam \u0161to izaziva spor i manji rast \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n\n\n\n<p>Samo namirnice koje imaju ugljene hidrate imaju i glikemijski indeks. Dakle, hrana bez ugljenih hidrata nema GI vrednost. Na primer: govedina, piletina, riba, jaja, biljke, za\u010dini.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0417\u0430\u043a\u043b\u044e\u0447\u0435\u043d\u0438\u0435<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Glikemijski indeks (GI) je skala za rangiranje koli\u010dine ugljenih hidrata u hrani po tome koliko brzo izazivaju skok \u0161e\u0107era u krvi<\/li>\n\n\n\n<li>GI skala je kreirana 1980-ih od strane doktora Dejvida D\u017eenkinsa.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koji faktori uti\u010du na GI vrednost hrane?<\/h2>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e faktora uti\u010de na GI hrane ili obroka. Na primer:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vrsta \u0161e\u0107era u hrani <\/strong>&#8211; Postoji pogre\u0161no verovanje da svi \u0161e\u0107eri imaju visok glikemijski indeks. GI \u0161e\u0107era ima opseg od 23 za fruktozu do 105 za maltozu. Tako da glikemijski indeks hrane zavisi od toga koju vrstu \u0161e\u0107era sadr\u017ei.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Struktura skroba<\/strong> &#8211; Skrob je ugljeni hidrat koji ima 2 molekula: amilozu i amilopektin. Amiloza se te\u0161ko vari, a amilopektin lako. Hrana sa visokim nivoom amiloze zato ima manji glikemijski indeks.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Stepen rafinisanosti ugljenih hidrata<\/strong> &#8211; Neke metode rafinisanja kao \u0161to su mlevenje i valjanje uti\u010du negativno na molekule amiloze i amilopektina, a to podi\u017ee GI namirnica. Generalno govore\u0107i, \u0161to je vi\u0161e prera\u0111ena neka namirnica, to je vi\u0161i glikemijski indeks.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sastav nutrijenata <\/strong>&#8211; Dodavanje proteina ili masti u obrok mo\u017ee da uspori varenje i da smanji glikemijski odgovor tela na odre\u0111eni obrok.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Metoda kuvanja<\/strong> &#8211; Priprema i tehnike kuvanja mogu da uti\u010du na glikemijski indeks. \u0160to se du\u017ee neka hrana kuva to \u0107e telo br\u017ee da svari i apsorbuje \u0161e\u0107ere, pa \u0107e i GI biti ve\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sve\u017eina namirnica<\/strong> &#8211; Nezrelo vo\u0107e ima slo\u017eene ugljene hidrate koji se razgra\u0111uju na \u0161e\u0107ere kako vo\u0107e zri. \u0160to je vo\u0107e zrelije, to je vi\u0161i glikemijski indeks. Na primer, nezrela banana ima glikemijski indeks 30, a prezrela banana ima glikemijski indeks 48.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0417\u0430\u043a\u043b\u044e\u0447\u0435\u043d\u0438\u0435<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Glikemijski indeks hrane ili obroka zavisi od vi\u0161e faktora, uklju\u010duju\u0107i vrstu \u0161e\u0107era u hrani, strukturu skroba, metodu pripreme i nivo sve\u017eine namirnica.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Glikemijski indeks i nivo ugljenih hidrata<\/h2>\n\n\n\n<p>Tempo kojim hrana podi\u017ee \u0161e\u0107er u krvi zavisi od 3 stvari: od vrste ugljenih hidrata, od sastava nutrijenata i koli\u010dine koja se jede.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, glikemijski indeks je relativna mera koja ne uzima u obzir koli\u010dinu hrane koju je neko pojeo. Iz tog razloga se \u010desto kritikuje kao skala rangiranja.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi se re\u0161io ovaj problem, osmi\u0161ljeno je glikemijsko optere\u0107enje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Glikemijsko optere\u0107enje meri kako ugljeni hidrati uti\u010du na \u0161e\u0107er u krvi i uzima u obzir tip hrane (glikemijski indeks) i koli\u010dinu hrane (grami u porciji).<\/p>\n\n\n\n<p>Glikemijsko optere\u0107enje ima 3 grupe:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nisko<\/strong>: 10 ili manje<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Srednje<\/strong>: 11-19<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Visoko<\/strong>: 20 ili vi\u0161e<\/p>\n\n\n\n<p>Glikemijski indeks je i dalje najva\u017eniji faktor koji treba da se uzme u obzir kada pratimo ishranu sa niskim glikemijskim indeksom.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali stru\u010dnjaci ipak preporu\u010duju da se vodi ra\u010duna i o glikemijskom optere\u0107enju &#8211; njegova vrednost treba da bude ispod 100 svakog dana.<\/p>\n\n\n\n<p>Najlak\u0161i na\u010din da glikemijsko optere\u0107enje bude ispod 100 je da se umereno jedu namirnice sa niskim glikemijskim indeksom kad je to mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0417\u0430\u043a\u043b\u044e\u0447\u0435\u043d\u0438\u0435<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Glikemijsko optere\u0107enje je mera vrste i koli\u010dine ugljenih hidrata koje jedemo. Kada se pridr\u017eavamo ishrane sa niskim glikemijskim indeksom treba odr\u017eavati glikemijsko optere\u0107enje ispod 100.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Nizak glikemijski indeks i dijabetes<\/h2>\n\n\n\n<p>Dijabetes je slo\u017eena bolest koja uti\u010de na milione ljudi \u0161irom sveta. Osobe sa dijabetesom ne mogu efikasno da prerade \u0161e\u0107er i zato im je te\u0161ko da odr\u017ee zdravu koli\u010dinu \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, kontrolisanje \u0161e\u0107era na dnevnoj bazi im poma\u017ee da spre\u010de komplikacije uklju\u010duju\u0107i sr\u010dane bolesti, mo\u017edani udar i o\u0161te\u0107enje nerava ili \u017eivaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e studija smatra da ishrana sa niskim GI vrednostima mo\u017ee da smanji nivo \u0161e\u0107era u krvi kod ljudi sa dijabetesom.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan pregled 54 studije iz 2019. godine je zaklju\u010dio da nizak GI smanjuje hemoglobin A1C1 (dugotrajni marker za kontrolu \u0161e\u0107era u krvi), telesnu te\u017einu i nivo \u0161e\u0107era kod ljudi sa dijabetesom i predijabetesom.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111e, neke studije su povezale ishranu sa visokim GI sa ve\u0107im rizikom od dijabetesa tipa 2. Utvr\u0111eno je da osobe koje prate ishranu sa visokim glikemijskim indeksom imaju \u010dak 33% ve\u0107u \u0161ansu da razviju dijabetes tipa 2, nego osobe koje jedu hranu sa niskim glikemijskim indeksom.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna studija je pokazala da na svakih 5 jedinica glikemijskog indeksa postoji skok za 8% za razvoj dijabetesa tipa 2.<\/p>\n\n\n\n<p>Ishrana sa niskim glikemijskim indeksom mo\u017ee da pobolj\u0161a ishod trudno\u0107e kod \u017eena koje imaju gestacijski dijabetes, oblik dijabetesa koji nastaje u trudno\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111e, nisak glikemijski indeks smanjuje rizik od makrozomije za 73%. To je stanje gde novoro\u0111en\u010dad ima vi\u0161e od 4 kilograma po ro\u0111enju i mo\u017ee da izazove brojne kraktotrajne i dugotrajne komplikacije po majku i bebu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0417\u0430\u043a\u043b\u044e\u0447\u0435\u043d\u0438\u0435<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ishrana sa niskim glikemijskim indeksom smanjuje \u0161e\u0107er u krvi kod dijabeti\u010dara. Osobe koje prate ishranu sa visokim GI imaju ve\u0107i rizik da dobiju dijabetes tipa 2.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Dodatne prednosti ishrane sa niskim GI<\/h2>\n\n\n\n<p>Studije su pokazale da ishrana sa niskim glikemijskim indeksom ima i druge zdravstvene prednosti:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pad nivoa holesterola<\/strong> &#8211; Jedna studija je pokazala da ishrana sa niskim glikemijskim indeksom smanjuje ukupni holesterol za 9,6% i LDL (\u201clo\u0161\u201d) holesterol za 8,6%.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>LDL holesterol pove\u0107ava \u0161ansu za sr\u010dane bolesti i mo\u017edani udar.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Gubitak te\u017eine<\/strong> &#8211; Postoje odre\u0111eni dokazi da nizak GI poma\u017ee pri mr\u0161avljenju. Ipak, vi\u0161e istra\u017eivanja je potrebno da se utvrdi da li je nizak GI efikasan pri dugotrajnom mr\u0161avljenju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Manji rizik od raka &#8211;<\/strong> Odre\u0111ene studije sugeri\u0161u da ljudi \u010dija ishrana ima visok GI imaju ve\u0107u \u0161ansu za odre\u0111ene vrste raka (rak endometrijuma, debelog creva i dojke).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0421\u043d\u0438\u0436\u0435\u043d\u0438\u0435 \u0440\u0438\u0441\u043a\u0430 \u0441\u0435\u0440\u0434\u0435\u0447\u043d\u044b\u0445 \u0437\u0430\u0431\u043e\u043b\u0435\u0432\u0430\u043d\u0438\u0439 <\/strong>&#8211; Skorija istra\u017eivanja su \u010dvrsto povezala visok GI i visoko glikemijsko opte\u0107erenje sa rizikom za sr\u010dane bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0417\u0430\u043a\u043b\u044e\u0447\u0435\u043d\u0438\u0435<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ishrana sa niskim GI se povezuje sa gubitkom te\u017eine i manjim holesterolom. Sa druge strane, ishrana sa visokim GI se povezuje sa rizikom za neke vrste raka.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koja hrana ima nizak glikemijski indeks?<\/h2>\n\n\n\n<p>Nema potrebe da ra\u010dunate kalorije ili koli\u010dinu proteina, masti ili ugljenih hidrata ako pratite ishranu sa niskim glikemijskim indeksom.<\/p>\n\n\n\n<p>Umesto toga, ishrana sa niskim GI se bazira na tome da izbacite hranu sa visokim GI i da konzumirate alternativne namirnice.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoji dosta zdravih i hranljivih namirnica koje imaju nizak glikemijski indeks.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Na primer:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Hleb<\/strong>: integralni, ra\u017eani, sa vi\u0161e vrsti \u017eitarica<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Cerealije za doru\u010dak<\/strong>: zob, mekinje<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u0424\u0440\u0443\u043a\u0442\u044b<\/strong>: jabuke, jagode, kajsije, breskve, \u0161ljive, kru\u0161ke, kivi, paradajz itd.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u041e\u0432\u043e\u0449\u0438<\/strong>: \u0161argarepe, brokoli, karfiol, celer, tikvice itd.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Povr\u0107e sa skrobom<\/strong>: sladak krompir, kukuruz, jam<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u0411\u043e\u0431\u043e\u0432\u044b\u0435<\/strong>: so\u010diva, leblebije, pe\u010den pasulj<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Pirina\u010d<\/strong>: basmati, pirina\u010d dugog zrna, sme\u0111 pirina\u010d<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u0417\u0435\u0440\u043d\u043e\u0432\u044b\u0435<\/strong>: kinoa, je\u010dam, heljda, griz<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Mle\u010dni proizvodi i zamena za mle\u010dne proizvode:<\/strong> Mleko, sir, jogurt, mleko od kokosa, mleko od soje, mleko od badema<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Slede\u0107i primeri namirnica imaju malo ugljenih hidrata ili nemaju ugljene hidrate. Iz tog razloga ova hrana nema GI vrednost i mo\u017ee da se konzumira u okviru ishrane sa niskim GI:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>\u0420\u044b\u0431\u0430 \u0438 \u043c\u043e\u0440\u0435\u043f\u0440\u043e\u0434\u0443\u043a\u0442\u044b<\/strong>: Losos, tuna, sardina, pastrmka i kozice<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Drugi proizvodi \u017eivotinjskog porekla<\/strong>: uklju\u010duju\u0107i govedinu, piletinu, svinjetinu, jagnjetinu i jaja<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Ora\u0161asti plodovi: <\/strong>bademi, pista\u0107i, orasi, indijski orasi i makadamija orasi<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Masti i ulja<\/strong>: maslinovo ulje, puter, avokado<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Bilje i za\u010dini:<\/strong> beli luk, bosiljak, miro\u0111ija, so, biber<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Hrana koju treba izbegavati kod ishrane sa niskim GI<\/h2>\n\n\n\n<p>Nijedna namirnica nije striktno zabranjena na ovoj dijeti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, poku\u0161ajte da zamenite namirnice sa visokim glikemijskim indeksom sa njihovim alternativama koje imaju nizak GI.<\/p>\n\n\n\n<p>Slede\u0107e namirnice treba izbegavati:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Hleb<\/strong>: beo hleb, kifle, naan hleb, turski hleb, francuski baget, libanski hleb<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Cerealije<\/strong> za doru\u010dak sa puno \u0161e\u0107era<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Povr\u0107e sa puno skroba<\/strong>: crveni krompir, instant pire krompir<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Testenina i pasta<\/strong>: pasta od kukuruza i instant nudle<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Pirina\u010d<\/strong>: Jasmin, Arborio<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Zamene za mle\u010dne proizvode<\/strong>: pirin\u010dano mleko i mleko od ovasa<\/li>\n\n\n\n<li><strong>\u0424\u0440\u0443\u043a\u0442\u044b<\/strong>: lubenica<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Slane grickalice:<\/strong> pirin\u010dani krekeri, pirin\u010dani kola\u010di, perece, \u010dips od kukuruza<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kola\u010di i drugi slatki\u0161i:<\/strong> krofne, kapkejk kola\u010di, keksi\u0107i, vafli, torte<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Ostalo<\/strong>: \u017eele-bombone, bombone sa sladi\u0107em<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>\u0417\u0430\u043a\u043b\u044e\u0447\u0435\u043d\u0438\u0435<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ograni\u010dite unos hrane sa visokim glikemijskim indeksom i izaberite namirnice koje imaju nizak GI.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Zdrave grickalice sa niskim glikemijskim indeksom<\/h2>\n\n\n\n<p>Ako budete gladni izme\u0111u obroka probajte slede\u0107e grickalice:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u0160aka neslanih ora\u0161astih plodova<\/li>\n\n\n\n<li>Par\u010de vo\u0107a sa ora\u0161astim puterom<\/li>\n\n\n\n<li>Komadi\u0107i \u0161argarepe sa humusom<\/li>\n\n\n\n<li>Bobi\u010dasto vo\u0107e ili gro\u017e\u0111e sa nekoliko kockica sira<\/li>\n\n\n\n<li>Gr\u010dki jogurt sa bademima<\/li>\n\n\n\n<li>Komadi jabuke sa puterom od badema ili puterom od kikirikija<\/li>\n\n\n\n<li>Tvrdo kuvano jaje<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mane ishrane sa niskim glikemijskim indeksom<\/h2>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Ova ishrana ne pru\u017ea sve nutrijente organizmu. Va\u017eno je da se jedu masti, proteini, \u0161e\u0107er i vlakna, nezavisno od toga koliki im je glikemijski indeks.<\/li>\n\n\n\n<li>Glikemijski indeks meri efekat jedne namirnice na nivo \u0161e\u0107era u krvi. Ali ve\u0107ina obroka podrazumeva kombinaciju namirnica tako da je te\u0161ko predvideti vrednost za GI.<\/li>\n\n\n\n<li>Glikemijski indeks ne uzima u obzir koli\u010dinu ugljenih hidrata koju jedete. A to je va\u017ean faktor za skok \u0161e\u0107era u krvi.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0421\u0443\u043c\u043c\u0438\u0440\u0443\u044f<\/h2>\n\n\n\n<p>Ishrana sa niskim glikemijskim indeksom podrazumeva biranje zdravije alternative (npr. beli pirina\u010d se menja sa braon pirin\u010dem). Ova dijeta ima razne zdravstvene prednosti: smanjuje nivo \u0161e\u0107era, poma\u017ee mr\u0161avljenje, smanjuje rizik sa sr\u010dane boelsti i dijabetes tipa 2.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali ishrana sa niskim GI ima i mane &#8211; jedna od njih je da ne obuhvata sve nutrijente potrebne organizmu. Tako da mo\u017eemo da zaklju\u010dimo da je najva\u017enije pratiti zdravu i izbalansiranu ishranu bogatu neprera\u0111enim namirnicama bez obzira na glikemijski indeks. Iz tog razloga Fitt Pro Team vam nudi 2 re\u017eima ishrane: <a href=\"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/proa-ves\/\">\u041f\u043e\u043a\u0430-\u043f\u043e\u043a\u0430 \u0432\u0435\u0441<\/a> \u0435\u0441\u043b\u0438 \u0432\u044b \u0445\u043e\u0442\u0438\u0442\u0435 \u043f\u043e\u0445\u0443\u0434\u0435\u0442\u044c \u0437\u0434\u043e\u0440\u043e\u0432\u044b\u043c \u0438 \u0435\u0441\u0442\u0435\u0441\u0442\u0432\u0435\u043d\u043d\u044b\u043c \u0441\u043f\u043e\u0441\u043e\u0431\u043e\u043c, \u0430 \u0442\u0430\u043a\u0436\u0435 <a href=\"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/balance\/\">Hello Balance<\/a> \u0435\u0441\u043b\u0438 \u0432\u044b \u0445\u043e\u0442\u0438\u0442\u0435 \u043f\u0438\u0442\u0430\u0442\u044c\u0441\u044f \u0441\u0431\u0430\u043b\u0430\u043d\u0441\u0438\u0440\u043e\u0432\u0430\u043d\u043d\u043e \u0438 \u0437\u0434\u043e\u0440\u043e\u0432\u043e.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160ta je glikemijski indeks? Glikemijski indeks je skala koja rangira broj ugljenih hidrata u hrani od 0 do 100 i tako pokazuje koliko brzo \u0107e odre\u0111ena hrana da izazove skok \u0161e\u0107era u krvi. Ova skala je kreirana ranih 1980-ih od strane doktora Dejvida D\u017eenkinsa, profesora iz Kanade. Brzina kojom hrana podi\u017ee \u0161e\u0107er u krvi se&hellip;<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":77382,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[275],"tags":[],"class_list":["post-36920","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog","category-275","description-off"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36920","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=36920"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36920\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/media\/77382"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=36920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=36920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=36920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}