{"id":36108,"date":"2022-10-19T10:35:37","date_gmt":"2022-10-19T08:35:37","guid":{"rendered":"https:\/\/fittproteam.com\/jagode-kalorije-nutritivna-vrednost-i-uticaj-na-zdravlje-copy\/"},"modified":"2026-01-14T15:09:17","modified_gmt":"2026-01-14T14:09:17","slug":"krompir-kalorije-nutritivna-vrednost-i-uticaj-na-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/krompir-kalorije-nutritivna-vrednost-i-uticaj-na-zdravlje\/","title":{"rendered":"Krompir &#8211; kalorije, nutritivna vrednost i uticaj na zdravlje"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Krompir je biljka iz porodice velebilja i srodna je paradajzu i duvanu. Njen latinski naziv je Solanum tuberosum. Poreklom iz Ju\u017ene Amerike, krompir je donet u Evropu u 16. veku i sada se uzgaja u celom svetu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krompiri se obi\u010dno jedu kuvani, pe\u010deni ili pr\u017eeni i \u010desto se slu\u017ee kao prilog ili u\u017eina. U nastavku \u010dlanka saznajte kalorije, nutritivne vrednosti i uticaj krompira na zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Tabela nutritivnih vrednosti krompira na 100 grama<\/h2>\n\n\n\n\n<table id=\"tablepress-25\" class=\"tablepress tablepress-id-25\">\n<thead>\n<tr class=\"row-1\">\n\t<th class=\"column-1\">\u042d\u043d\u0435\u0440\u0433\u0435\u0442\u0438\u0447\u0435\u0441\u043a\u0430\u044f \u0446\u0435\u043d\u043d\u043e\u0441\u0442\u044c<\/th><th class=\"column-2\">130 kcal<\/th>\n<\/tr>\n<\/thead>\n<tbody class=\"row-striping row-hover\">\n<tr class=\"row-2\">\n\t<td class=\"column-1\">\u0411\u0435\u043b\u043a\u0438<\/td><td class=\"column-2\">2,36 g<\/td>\n<\/tr>\n<tr class=\"row-3\">\n\t<td class=\"column-1\">\u0423\u0433\u043b\u0435\u0432\u043e\u0434\u044b<\/td><td class=\"column-2\">28,7 g<\/td>\n<\/tr>\n<tr class=\"row-4\">\n\t<td class=\"column-1\">\u0412\u043e\u043b\u043e\u043a\u043d\u0430<\/td><td class=\"column-2\">0,4 g<\/td>\n<\/tr>\n<tr class=\"row-5\">\n\t<td class=\"column-1\">\u0416\u0438\u0440\u044b<\/td><td class=\"column-2\">0,19 g<\/td>\n<\/tr>\n<tr class=\"row-6\">\n\t<td class=\"column-1\">\u0421\u0430\u0445\u0430\u0440<\/td><td class=\"column-2\">0,1 g<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<!-- #tablepress-25 from cache -->\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koliko krompir ima kalorija?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Krompir ima 87 kalorija na 100 grama.&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na\u010din na koji se priprema krompir uti\u010de na njegovu nutritivnu vrednost. Kuvanje celih krompira sa korom zadr\u017eava vlakna i neke va\u017ene nutrijente kao \u0161to su kalijum, magnezijum, cink i gvo\u017e\u0111e. Nivo vitamina C i B6 se smanjuje tokom kuvanja, a karotenoidi i nivo polifenola raste.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pe\u010denje, pr\u017eenje ili kuvanje krompira u neutralnoj pavlaci \u0107e zna\u010dajno da uve\u0107a broj masti i kalorija. U tom slu\u010daju obratite pa\u017enju na koli\u010dinu krompira koju jedete, pogotovo ako pazite na te\u017einu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koliko krompir ima proteina?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Krompir ima 1,9 grama proteina u porciji od 100 grama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nivo proteina u krompiru je nizak, otprilike 1-2% kada je krompir sve\u017e. Kada se uporedi sa drugim namirnicama kao \u0161to su p\u0161enica, pirina\u010d i kukuruz, krompir ima dosta ni\u017eu koli\u010dinu proteina. Ali, kvalitet proteina u krompiru je veoma visok &#8211; vi\u0161i nego u soji i drugim mahunarkama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glavni protein u krompiru se naziva patatin i mo\u017ee da izazove alergije kod nekih ljudi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koliko krompir ima masti?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Krompir ima 0,1 gram masti u porciji od 100 grama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako \u017eelite da jedete namirnice bogate mastima mo\u017eete da probate avokado, masline, kokos, ora\u0161aste plodove ili puter od ora\u0161astih plodova.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sa druge strane, krompir je bogat vitaminima i mineralima kao \u0161to su kalijum, vitamin C, folati i vitamin B6.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kalijum i vitamin C se nalaze u kori krompira i mogu da pomognu protiv sr\u010danih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koliko krompir ima ugljenih hidrata?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Krompir ima 20,1 gram ugljenih hidrata u porciji od 100 grama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krompiri se ve\u0107inski sastoje od ugljenih hidrata, uglavnom u obliku skroba. Ugljeni hidrati \u010dine 60-80% sadr\u017eaja krompira. Prosti \u0161e\u0107eri &#8211; kao \u0161to su sukroza, glukoza i fruktoza &#8211; su tako\u0111e prisutni u malim koli\u010dinama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krompiri obi\u010dno imaju visok glikemijski indeks i zato nisu preporu\u010dljivi za osobe sa dijabetesom. Glikemijski indeks meri kako hrana uti\u010de na nivo \u0161e\u0107era u krvi posle obroka. Ipak, neki krompiri mogu da imaju srednji glikemijski indeks &#8211; u zavisnosti od vrste krompira i na\u010dina pripreme.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako se krompiri ohlade posle kuvanja onda mo\u017ee da se smanji njihov uticaj na \u0161e\u0107er u krvi i da im se smanji glikemijski indeks za 25-26%.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koliko krompir ima \u0161e\u0107era?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Krompir ima 0,9 grama \u0161e\u0107era u porciji od 100 grama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako \u017eelite da jedete povr\u0107e sa vi\u0161im nivoom \u0161e\u0107era mo\u017eete da probate sladak krompir, cveklu, crni luk, gra\u0161ak, kukuruz \u0161e\u0107erac, boraniju, bundevu, \u0161argarepe ili paradajz.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koliko krompir ima vlakana?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Krompir ima 1,8 grama vlakana u porciji od 100 grama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako krompiri nisu hrana bogata vlaknima, mogu da budu dobar izvor proteina za osobe koje ih jedu regularno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nivo proteina je najvi\u0161i u kori krompira koja \u010dini 1-2% ovog povr\u0107a. Suva kora krompira ima 52% vlakana.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vlakna u krompiru su pektin, celuloza i hemiceluloza. Sadr\u017ee veliku koli\u010dinu rezistentnog skroba, a to je vrsta vlakna koje hrani \u201cprijateljske bakterije\u201d u \u017eelucu i pobolj\u0161ava varenje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Krompir i zdravlje<\/h2>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Krompir je pristupa\u010dan i pun nutrijenata<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krompiri su veoma pristupa\u010dna hrana koja je jako bogata nutrijentima. Krompir je odli\u010dan izvor vitamina C, kalijuma, vitamina B6, folata i vlakana. Ovi vitamini i minerali \u0161tite protiv sr\u010danih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Krompiri imaju nizak nivo masti<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada se skuvaju ili ispeku krompiri prakti\u010dno nemaju masti. Bogati su skrobom, ali imaju manje kalorija nego ista porcija testenine ili pirin\u010da. Za razliku od paste i pirin\u010da, krompir ima korisne mikronutrijente kao \u0161to su vitamin C, folati i kalijum.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Krompir je koristan za zdravlje \u017eeluca<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim \u0161to je dobar izvor vlakana, skrob u krompiru je veoma koristan za mikrobe u stomaku. To je zato \u0161to zadr\u017ei rezistentni skrob koji razgra\u0111uju bakterije u \u017eelucu. Skrob je prakti\u010dno hrana za bakterije i predstavlja neophodno gorivo za njihovu funkciju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Krompir mo\u017ee pomo\u0107i u regulaciji \u0161e\u0107era u krvi<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rezistentni skrob u krompiru mo\u017ee da pomogne sa regulacijom \u0161e\u0107era i kontrolom apetita. Studije na \u017eivotinjama su povezale unos rezistentnog skroba iz krompira sa boljom osetljivo\u0161\u0107u na insulin, smanjenje masnih naslaga i manje gojenje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedna skroba na ljudima je posvedo\u010dila da svakodnevni unos 30 grama rezistentnog skroba tokom mesec dana&nbsp; ima iste efekte na zdravim ljudima kao na \u017eivotinjama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Krompir je izvor antioksidanata<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krompir je bogat karotenoidima, uklju\u010duju\u0107i luterin i zeaksantin koji su korisni za zdravlje o\u010diju. Krompir tako\u0111e ima puno polifenola, uklju\u010duju\u0107i hlorogenu kiselinu i flavonoide (katehin i epikatehin).<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Krompir i mr\u0161avljenje<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krompir spada u zasitnu hranu koja produ\u017eava ose\u0107aj sitosti posle obroka i na taj na\u010din smanjuje unos kalorija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada se uporede sa drugom hranom, krompiri su posebno zasitni. Jedna studija koja je sprovedena na 11 mu\u0161karaca je pokazala da su unosili manje kalorija kada su jeli kuvane krompire sa svinjskom \u0161niclom, u odnosu na unos kalorija kada su jeli testeninu ili beli pirina\u010d kao dodatak mesu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Smatra se da krompiri poma\u017eu kontrolu te\u017eine zato \u0161to smanjuju ukupni unus kalorija. Studije su pokazale da inhibitor proteinaze 2 (PI2), protein krompira, mo\u017ee da potisne apetit.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Krompir je biljka iz porodice velebilja i srodna je paradajzu i duvanu. Njen latinski naziv je Solanum tuberosum. Poreklom iz Ju\u017ene Amerike, krompir je donet u Evropu u 16. veku i sada se uzgaja u celom svetu.&nbsp; Krompiri se obi\u010dno jedu kuvani, pe\u010deni ili pr\u017eeni i \u010desto se slu\u017ee kao prilog ili u\u017eina. U nastavku&hellip;<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[289],"tags":[],"class_list":["post-36108","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nutritivne-vrednosti","category-289","description-off"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=36108"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36108\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=36108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=36108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fittproteam.com\/ru\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=36108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}