Program redukcije telesne težine uvek započinjemo konsultacijama koje su neophodne kako bi sam program bio što efikasniji i kako biste Vi završili program sa zadovoljnim osmehom na licu. Program započinjemo nakon utvđivanja trenutnog stanja, kao i određivanja Vaše telesne kompozicije. Kasnije, konsultacije održavamo na nedeljnom nivou, kako bi uspešno pratili napredak i zdravstvene parametre organizma.
Call Centar za podršku i motivaciju otvoren je svakog dana od 8 do 20 časova.
Gojaznost je složen poremećaj koji uključuje prekomernu količinu masnog tkiva. Danas, gojaznost je u porastu, pa se sve češće govori o epidemiji gojaznosti, koja se velikom brzinom širi. Gojaznost nije samo kozmetička briga, ona povećava rizik od bolesti i zdravstvenih problema, kao što su bolesti srca, dijabetes i visok krvni pritisak. Biti izrazito gojazan znači da vrlo verovatno imate zdravstvenih problema vezanih za Vašu težinu.
Kada su u pitanju uzroci gojaznosti, to su najpre genetska predispozicija, potom endokrine bolesti, prekomerno konzumiranje hrane, lekova, stresan način života, neredovna fizička aktivnost, psihijatrijske bolesti. Iako postoje genetski, bihevioralni i hormonalni uticaji na telesnu težinu, prekomeran unos visokoenergetskih hranljivih materija, a nedovoljna fizička aktivnost rezultiraju povećanjem telesne mase i dovodi do skladištenja dodatnih kalorija kao kategorija masti.
Gojaznost se dijagnostikuje kada je Vaš indeks telesne mase (BMI) 30 ili veći. Indeks Vaše telesne mase izračunava se deljenjem težine u kilogramima (kg) visinom u metrima (m) na kvadrat.
Gojaznost dovodi do brojnih zdravstvenih komplikacija sa posledičnim smanjenjem kvaliteta i dužine života. Gojazne osobe često imaju prateće bolesti – dijabetes tip 2, povišen krvni pritisak, kamen u žučnoj kesi, degenerativne bolesti koštanog sistema i pod rizikom su za određene vrste karcinoma.
Insulin je prirodni hormon koji proizvodi pankreas, žlezdani organ iza želuca. Pomaže da ćelije tela metabolišu glukozu pa se može koristiti za energiju. Ako imate rezistenciju, tj. otpornost na insulin, Vaše telo proizvodi dovoljno insulina, ali ono nije u stanju da ga efikasno iskoristi. Umesto apsorpcije u ćelijama, glukoza se nakuplja u krvi.
Kada su ćelije rezistentne (otporne) na insulin, pankreas je taj koji je pod pritiskom da proizvede više hormona insulina. Insulinska rezistencija povećava rizik za dobijanje dijabetesa tipa 2. Takođe povećava verovatnoću da obolite od predijabetesa. Ovaj uslov znači da je Vaš nivo šećera u krvi viši od normalnog, ali ne dovoljno visok da se smatra dijabetesom.
Kada je reč o dijabetesu, on predstavlja stanje hronične hiperglikemije odnosno povišenog nivoa šećera u krvi. Postoje višestruke posledice dijabetesa, od nastanka hroničnih vaskularnih i nevaskularnih komplikacija do smanjenja kvaliteta, načina i dužine života.
Najčešći tip dijabetesa je tip 2. Njega ima više od 90% lica koja su obolela od ove bolesti, najčešćeg uzrasta od 40 do 59 godina starosti, mada se donja starosna granica obolelih sve više i više snižava. Ovaj tip dijabetesa ima strogo genetsku predispoziciju, ali je bitan uticaj takođe i faktor spoljne sredine.